Interviews
Nele Karajlic za Nin - 2001

Interwievs

Alka Vuica
Arsen Dedic
Goran Bregovic
Nele Karajlic
Emir Kusturica
Bora Djordjevic
Djordje Marjanovic
Goran Bregovic
Hanka Paldum
Djordje Balasevic
Haris Dzinovic
Hari Mata Hari
New page title
Momcilo Bajagic Bajaga
Neda Ukraden
Rambo Amadeus
Zdravko Colic
Danis Tanovic
Elvis J. Kurtovic

Miris ibarske jagnjetine

Mi smo Evropi ponudili atmosferu sa Ibarske magistrale - njen miris, zvuk i sliku. Strast Balkana, haos muzikih uticaja koji se prepliu, i,jednostavno, to ih je uzbudilo

      Nica 2000. Dez festival, nastup The No Smoking Orchestra. Sredovene Francuskinje visoko podignutih ruku prate ritam Balkana, lomei jezik da preko usta prevuku "in-i-rin-i-bu-ba-ma-ra". Sat ranije, na istoj sceni blistali su dez heroji Majkl Breker i Pet Metini - stolice u kojima smo oputeno sluali njihov neobop, poletele su ka bokovima antikog Vrta Simije, kada je kucnuo "Unza Unza Time".
       Berlin, 2001. Filmski festival, premijera "Super 8 pria". "Dame i gospodo, ovo je poetak divnog prijateljstva." Kusturica parafrazira Bogija i njegovog uniformisanog pajtaa u magli Kazablanke, objavljujui poetak zabave. Kadrovi starog Sarajeva, prepleteni slikama evropskih muzikih centara. Pria o jednom uspehu...
      
       Zaarani krug
       "Znam da mi nee verovati", kae frontmen benda Dr Nele Karajli, "ali Emir nije planirao da napravi film. Imali smo kameru na putu, pa je na menadment predloio da Emir izmontira televizijsku reportau. On je onda smislio da sloi niz pria o svakom lanu benda, kombinujui materijal sa turneje i arhivu na "super osmici", kad smo bili djeca. U toku montae, Talijani i Nijemci su sugerisali da to bude dugometrani film. To je lepa stvar za ljubitelje filmske umjetnosti - znai da se sa DVD i (starom) "super 8" kamerom moe jeftino snimiti film koji e se prikazivati na festivalima. Vano je samo imati ideju..."
       Posle razlaza sa Goranom Bregoviem, Emir Kusturica se obratio starom saborcu iz "Zabranjenog puenja" (i kolegi po hoblovanju parketa - seate li se razloga nedolaska na dodelu Zlatne palme u Kanu, za "Oca na slubenom putu"?), da preradi popularnog "Vukotu" za potrebe ciganske komedije "Crna maka, beli maor".
       "Bilo je to kao da je neko u zadimljenoj prostoriji otvorio prozor", sea se Nele. "On nam je otvorio neki novi horizont, a mi smo pronali put kako da izaemo iz zaaranog kruga koji smo napravili albumom 'Ja nisam odavle'".
       Sa prvim danima bombardovanja Srbije, Kusturica i Karajli su ve imali ideju da "Zabranjeno puenje" pokua proboj na inostrano trite, na tragu uspeha "Maora". Program, sa novim i nekim prepevanim pesmama, pripreman je na Krfu, da se The No Smoking Orchestra (TNSO) premijerno pojavi na scenama Zapadne Evrope ve poetkom leta 1999. godine. Do jugoslovenske premijere "Super 8 pria", odrali su preko 250 koncerata - u meuvremenu su potpisali ugovor sa Universal France, snimili album "Unza Unza Time", osvojili Evropu, pa odrali turneje po Kanadi i Latinskoj Americi. Pitam Neleta kako bi objasnio ovakav uspeh.
       "Film je odlino pripremio teren", kae. "Ljudi su u njemu prepoznali miris slobode, koji krasi i nae koncerte. Ilo nam je naruku i to je kombinacija dva medija, filma i muzike, danas jako prihvaena: da spoji te dve sestre - to bi rekao Felini - i da se vie ne zna ta je film, a ta muzika. I na nastup ima neku vrstu prie, podseajui vie na veliki cirkus nego na rokenrol koncert. Takoe, pogodovala nam je objektivna popularnost muzike treeg svijeta."
       izoidna muzika
       I opet na temu Cigana. Jedna od boljih scena u filmu je kada odlini gitarista Nenad Gajin Coce ui cigansku improvizaciju, da bi je spontano protkao u dezerski harmonski sklop akorda. Portugalski kritiar je primetio da je najvei kvalitet TNSO to "bend nigde nije upalj". U filmu se vidi kako violinista Dejan Sparavalo veba sa klasinim orkestrom, harmonika Zoran Miloevi trijumfuje na narodnjakom terenu, Goran Popovi (truba) prepriava zgode sa svadbi i sahrana u severnoj Bosni, a saksofonista Nea Petrovi stie da predvodi odlini dez bend u retkim pauzama turneje TNSO.
       "Stribor (Kusturica, mlai, udaraljke) i edo (Zoran Marjanovi, udaraljke) odrasli su na simfo-roku i regeu, a sad znaju i narodnjake. A Drale i ja smo izdanci pank pokreta sedamdesetih", dodaje Dr Nele. "Vano je da svakom ova vrsta izoidne muzike daje dovoljno prostora da izrazi svoju priu, da mu bend oslobodi prostor za to. Takoe je bitno iskustvo sa naih scena - ako ne moe da uspe u Valjevu i Vranju, teko da e uspeti u Londonu."
       Popodne pred nastup u Nici lanovi TNSO provode na razliite naine. Posle tonske probe, Nea i Coce ostali su u Arenama Simije, da pronau svoje idole - Brekera i Metinija. Kusturica je skoknuo do Pariza da obavi neki posli - zbog ruenja "konkorda", avio-saobraaj je u kolapsu, a reditelj kasni na zakazanu konferenciju za novinare. Nea i Stribor odustaju od ruka u luksuznom hotelu "Radisson", da bi probali italijanske specijalitete iz malog restorana u blizini. Nein mobilni ne prestaje da zvoni - preko prijateljice u kanadskoj ambasadi u Beogradu, peva pokuava da ubrza postupak dobijanja viza. S druge strane hotela je plaa - ostali su iskoristili nastup na Azurnoj obali da uhvate malo sunca.
       "Sarajlije ignoriu autoritete", tvrdi Nele. "Teko da emo Emir i ja prvi dotrati Majklu Brekeru, Defu Beku, ili Dejvidu Birnu iz Talking Heads. Emir je jednom priznao da je Do Stramer prva linost koju je zamolio da se slika s njim. Ali, jedna no je meni bila posebno indikativna da se nalazimo u ozbiljnom drutvu: decembra 1999. godine, na Transmusical Festival-u u Renu u Francuskoj svirali smo sa familijom Fatah Ali Kana iz Pakistana - rahmetli Nusret se, naalost, ve preselio u vjena lovita - i sa grupom Public Enemd. To je bilo veliko uzbuenje da budemo izmeu dvije vrste muzike koje oboavam, a koje nemaju nikakve dodirne take. Naravno, Do je jedan od onih zbog kojih se bavim ovim poslom, uz Donija Rotena i Branimira Donija tulia. Njih trojica su za mene 'liberte, fraternite, egalite'."
      
       Pelene za odrasle
       Kasnije, u bekstejdu, oko jugoslovenske ekipe je najvea guva. Momci na neobian nain uspostavljaju kontakt sa armantnim organizatorkama: "Hej, bona, daj jo pet majica, trebalo bi presvu' ove stare..." Emir doekuje novinare, ali ih alje Neletu, smatrajui ga kompetentnijim da objasni ime se bend bavi. Reiser, pak, uiva u foto-senu. Dim tompusa okruuje obavezan eir.
       "U zemljama Latinske Amerike zanimalo ih je kakav to ritam sviramo, jer su uli rumbu, ali malo 'iaenu'", sea se frontmen. "Onda smo zakljuili da je ta rumba moda nastala na Istoku, pa da je odatle krenula put Afrike, panije i Latinske Amerike, da konano doe i kod nas. Onda je na narod uzeo taj jednostavni oblik rumbe i dodao mu ciganske zezalice - najvaniji ljudi u procesu prebacivanja ritma, melodije i harmonije od jedne zemlje ka drugoj - bili su Cigani. Oni mogu da prosviraju 'Shine On Dou Crazd Diamond', Pink Flodd-a, na svojim trubama i za pet dana e tvrditi da je to njihova pesma."
       U maniru dobrih muzikih dokumentaraca, "Super 8 pria" otkriva nam ivot grupe iza scene. Vendersov "Buena Vista Social Club" ne namee se kao prvo poreenje samo zato to je premijerno prikazan u vreme kada je nastajao Emirov film, ve je koriena slina kombinacija digitalne i filmske tehnologije, a likovi priaju svoje ivotne prie, ili su akteri zanimljivih (ne)zgoda na putu. Goran Markovski Glava je lini favorit. Iaenje ramena tokom koncerta u Berlinu prati digitalna kamera, odlino oslikavajui bol koji trpi basista, nelagodnost ljudi iz prateeg tima koji mu "nametaju rame" i hladnu glavu reisera, koji pokuava da odri tenziju u publici, dok se iza scene odvija mala drama. Pitam Neleta da li je bilo slinih incidenata koji nisu uli u film...
       "U Koreu su me skinuli sa infuzije, da bih izaao pred raju. Obezbeen sam pelenama za odrasle, a Kusti je javljeno da otvori koncert, kada su kola krenula prema parku u kome se sviralo."
      
       Mi sviramo pank
       Meu zanimljivim italijanskim iskustvima je i televizijska proslava Adrijana elentana, kad su se, pored TNSO, u programu pojavili Tom Dons i Do Koker, kao i godinji prvomajski koncert italijanskih sindikata, pred gotovo milion ljudi na jednom rimskom trgu.
      
       "Svira se besplatno, za ast", ponosno nam je saoptio menader. A onda je u bendu bila dilema: Pa dobro, moramo li? Nek skupe svak' po marku, pa emo onda da im sviramo! Al' naravno, odsvirali smo i bez toga. Koliko se seam, i Bregovi je tamo nastupio pre dvije-tri godine."
       Namee se, prirodno, dilema koliko TNSO i Goran Bregovi pokrivaju "isto" trite - i zbog veze sa Kusturicom i zbog folklornih uticaja u muzici. Nele objanjava: "Prije da se dopunjujemo nego da jedno drugom uzimamo hljeb. Naa muzika je i dalje (pank) rok, a on iza sebe ima simfonijski orkestar. Samo smo se jednom, u Cirihu, potrefili - on je svirao u operi, u organizaciji neke nae firme, a mi smo svirali u Rotefabrik, klasinom rok klubu."
       Nele zatim nabraja mesta u kojima je TNSO nastupao - Olimpija i Elize-Monmartr u Parizu, Folksbine i Tempodrom u Berlinu... Primeujem da na listi nema jugoslovenskih klubova...
       "Neemo valjda da idemo u neku nau kafanu, umesto da sviramo u takvim salama? A nai ako hoe, oni dou... Kad smo rasprodali karte u Dizeldorfu, a vani ostalo dva-tri naa ovjeka, rekao sam menaderu da ih pusti unutra. Al' kad je on pitao ima li Jugoslovena, sve vabe su tvrdile da su oni Jugosloveni! Onda sam mu napisao kako se na srpskom kae The No Smoking Orchestra, to je bila prava lozinka - nai su znali odgovor na pitanje!"
       Dok tee odlian nastup pred francuskim dez frikovima, shvatam da je bend zaista teko dovesti u vezu sa "Novim primitivizmom" iz kog se "Zabranjeno puenje" izleglo sredinom osamdesetih, ili sa Stones-bugijem "Sabaha sa ejtanom", pa ak i sa poslednjom fazom jugoslovenske frakcije benda i albumom snimljenim za Komunu. Oseam da e biti teko opisati kolegama o kakvom se kreativnom zaokretu radi...
       "Naa sredina je hermetiki zatvorena za samu sebe - ljudi teko prihvataju ono to raste na naem tlu. Prije e potrati da kupe paradajz sa pijace u Berlinu, nego iz apca. Mi smo Evropi ponudili atmosferu sa Ibarske magistrale - njen miris, zvuk i sliku. Strast Balkana, haos muzikih uticaja koji se prepliu, i, jednostavno, taj miris ibarske janjetine ih je uzbudio."
      
       Diler za Maradonu
       "A to se nae kritike tie", nastavlja peva, "ona je delom bila negativno motivisana zbog naeg ugovora sa Vueliem. Ali, to je bilo najloginije rjeenje - ja sam sa njim ranije radio dva uspjena posla. U Beogradu smo prvi put nastupili 1984. godine, kada je on bio urednik SKC-a, a zatim smo snimali 'Slonu brau', dok je bio direktor RTS-a. Moje iskustvo sa njim kao profesionalnim partnerom je bilo previe dobro, da bih mu rekao: 'e, ne bih ja to sad s tobom' - i na Zapadu je poslovne partnere nekulturno pitati za politiki angaman.
       S druge strane, mi pljujemo Maradonu s pozicije nadmenog provincijalizma, ne primeujui da ga njegova zemlja slavi i da upravo zato imaju uspjeha na svjetskoj sceni. Jedan hrabri novinar 'Politike' rei e da je Dijego propao zato to se drogirao, da moda nije ni znao igrat', umesto da se raspie o potpunom rasulu u naoj fudbalskoj organizaciji. Da mi je da mi imamo pola tog Maradone, pa nek se drogira koliko hoe, ja u mu na' dilera!"
       Dok u bekstejdu radim intervju sa Majklom Brekerom, do nas dopiru zvuci sa scene, gde je TNSO ve krenuo u akciju. Objanjavam saksofonisti da su to momci koje je upoznao tokom popodneva. Dentlmen-profesionalac-dezer, ne sakriva zainteresovanost za neobinu zvunu matricu, mada bi voleo da su malo tii. Neka, mislim, ue se i na snimku... Kasnije, odlazim da overim koncert i ubrzo shvatam "zato je toliko jako" - treba nadjaati hor desetak hiljada ljudi kojim diriguje Dr Karajli. "Bubamara", "Pit-bul", pa "Romeo", za bis. "Super 8 pria" su dobra prilika da publika u Jugoslaviji vidi "ta proputa".
      
       VOJISLAV PANTI